| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

OBITELJSKI ZAKON

Obiteljski zakon je opsežan i veliki predmet, koji zahtjeva dosta pažnje od strane građana/ki, mada nemamo naviku sami uzeti zakonu u ruke i pročitati ga, dok nam je dobro nego kada krene po zlu onda nas sve interesira ili plačemo kako smo nesretni. Svaki čovjek bi trebao poznavati neke odredbe zakona ( kad se odlući vjenčati, da pozorno sluša što mu matičar govori) jer i to spada u osnovno ljudsko obrazovanje. Kada bi se obiteljski zakon pročitao prije nego što se dvoje ljudi odluči na brak i pridržavali se toga, manje bi bilo rastavljenih brakova i djece koja ne žive u obiteljskoj zajednici sa oba roditelja. U ovom broju izvukli smo najbitnije članke iz obiteljskog zakona vezanog za sklapanje braka i onoga što bi se supružnici trebali pridržavati u braku, te kako dolazi do poništenja braka. Za sljedeći broj smo pripremili što se događa kada se naši dragi supružnici rastaju, tj. ne pridržavaju onoga što su Potpisali prilikom vjenčanja tako da sa njima imaju posla državne ustanove, sudovi, policija, susjedi, prijatelji i tko sve ne… Obratite pažnju na članke 31, 32, 33 … ti članci sve ukupno sadržavaju 16 redaka tj. 11 rečenica koje govore šta bi supružnici trebali raditi. Samo tih 11 rečenica da se pridržavamo bilo u svakodnevnom životu, bi lo bi nam svima lakše. Zar je to tako teško? Sve pojedince/ke koje interesira Zakon u punom obliku savjetujemo da je najbolje i najbrže potražiti ga na Internetu tj. web stranicama narodnih novina.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca, te postupci nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.

Članak 2.
Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na načelima: 1) ravnopravnosti žene i muškarca te uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji,
2) zaštite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,
3) primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama.

| Edukacija, odgoj i obrazovanje |
| Dan zaljubljenih - Valentinovo |
| Ogovori Vlade RH na upitnik EU |
| OSCE/OESS |
| Novi energenti - auto na zrak |
| Sigma centar |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Ogulin |
| Rubrika "Foto komarac" |
| PCAP Int. |
| AIDS...sve što ste željeli znati |
| Jezerce Luščić - stručna analiza |
| Družba Adria - "Tko to tamo peva"? |
| IOM |
| Međunarodni Dan zaštite močvara |
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbrač noj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

Članak 4.
(1) U primjeni ovoga Zakona pravne i fizičke osobe koje pružaju stručnu pomoć odnosno rješavaju sporove između članova obitelji dužne su međusobno surađivati.
(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju posebne propise ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

BRAK

Članak 8.
Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.

Članak 9.
(1) Nevjesta i ženik svoju namjeru sklapanja braka u građan­skom obliku osobno prijavljuju matičaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak.
(2) Nevjesta i ženik priložit će prijavi izvatke iz matice rođe­nih, a kad je potrebno, na zahtjev matičara i druge isprave.

Članak 10.
(1) Matičar će na osnovi izjava nevjeste i ženika i na drugi način provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka.
(2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matičar će nevjestu i ženika uputiti da je pribave.

Članak 11.
(1) Ako matičar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno će priopćiti nevjesti i ženiku da nije dopušteno sklopiti brak i o tome sastaviti bilješku u prijavi namjere sklapanja braka.
(2) Nevjesta i ženik mogu u roku od osam dana od dana priopćenja o nedopustivosti sklapanja braka, nadležnom uredu za poslove opće uprave podnijeti zahtjev za utvrđivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka.
(3) Po zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka nadležni ured obvezan je u upravnom postupku donijeti odluku u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva.

Članak 12.
(1) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matičar će uzeti izjavu nevjeste i ženika o izboru prezimena.
(2) Nevjesta i ženik svojim će potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i dužnostima u braku, te mogućnošću uređenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 13.
(1) Matičar će u dogovoru s nevjestom i ženikom koji žele sklopiti brak u građanskom obliku, dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do četrdeset petog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.
(2) U iznimnim slučajevima kada za to postoje opravdani razlozi matičar može odobriti sklapanje braka prije tridesetog te najkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.
(3) Matičar će nevjesti i ženiku preporučiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalište za brak i obitelj.

Članak 14.
Ako na dan određen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, ženik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, smatrat će se da je prijava namjere sklapanja braka povučena.

Članak 15.
(1) Brak se sklapa na svečan način u službenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu o čemu odluku donosi matičar.
(2) Za sklapanje braka izvan službene prostorije plaća se posebna naknada.
(3) Ministar nadležan za poslove uprave propisat će mjerila za određivanje iznosa naknade iz stavka 2. ovoga članka.

II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA

1. Pretpostavke za postojanje braka
Članak 24.
(1) Za postojanje braka potrebno je:
1. da su nevjesta i ženik osobe različita spola,
2. da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,
3. da je brak u građanskom obliku sklopljen pred matičarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen prema odredbi članka 8. i članka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona.
(2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka, ne nastaju pravni učinci braka.

Članak 25.
Pravo na tužbu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb.

2. Pretpostavke za valjanost braka
Članak 26.
(1) Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila osamnaest godina života.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila šesnaest godina života, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zaključenje braka postoji opravdan razlog.
(2) Prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka može podnijeti samo osoba iz stavka 2. ovoga članka.
(4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga članka sud će saslušati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti mišljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti značajne za odluku.

Članak 27.
(1) Brak ne može sklopiti osoba lišena poslovne sposobnosti ili osoba nesposobna za rasuđivanje.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njezinu interesu.
(3) Prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka može podnijeti samo osoba lišena poslovne sposobnosti.
(4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga članka sud će pribaviti mišljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti i centra za socijalnu skrb.

Članak 28.
(1) Brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i braće te polusestara i polubraće.
(2) Iznimno, iz opravdanih razloga, sud može u izvan­parničnom postupku dopustiti sklapanje braka između djece sestara i braće te djece polusestara i polubraće.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na odnose nastale posvojenjem.

Članak 29.
Brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku.

Članak 30.
Brak sklopljen protivno odredbama članka 26. do 29. ovoga Zakona nije valjan i na njega će se primijeniti odredbe o poništaju braka.

III. OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH DRUGOVA

Članak 31.
(1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se sporazumjeti:
1. da svako zadrži svoje prezime,
2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih,
3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena,
4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.
(2) U slučaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nevjesta i ženik odlučit će koje će prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.
(3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona.

Članak 32.
(1) U braku su bračni drugovi ravnopravni.
(2) Bračni drugovi dužni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati, međusobno se poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose.
(3) Bračni drugovi sporazumno određuju mjesto stanovanja.
(4) Bračni drugovi sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici.

Članak 33.
Svaki bračni drug samostalno odlučuje o izboru svoga rada i zanimanja.

IV. PRESTANAK BRAKA

Članak 34.
(1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom.
(2) Brak prestaje poništajem ili razvodom kad presuda suda o poništaju ili razvodu braka postane pravomoćna.
(3) Ako je nestali bračni drug proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomoćnom odlukom suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga.
(4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga članka, prestanak braka ne utječe na obveze bračnih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen.

Članak 35.
U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.

1. Poništaj braka
Članak 36.
Pravo na tužbu za poništaj braka na temelju članka 30. ovoga Zakona imaju bračni drugovi i centar za socijalnu skrb.

Članak 37.
(1) Pravo na tužbu za poništaj braka sklopljenog protivno odredbi članka 26. ovoga Zakona imaju i roditelji maloljetnika.
(2) Sud može odbiti tužbu za poništaj braka sklopljenog protivno odredbi članka 26. stavak 2. ovoga Zakona ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao dopustiti sklapanje braka.
(3) Tužba za poništaj braka ne može se podnijeti nakon što je maloljetnik navršio osamnaest godina života, ali bračni drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan može podnijeti tužbu za poništaj braka u roku jedne godine od punoljetnosti.

Članak 38.
(1) Sud može odbiti tužbu za poništaj braka koji je sklopila, bez dopuštenja suda, osoba lišena poslovne sposobnosti ako je u vrijeme sklapanja bila ili je naknadno postala sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze.
(2) Tužba za poništaj braka ne može se podnijeti nakon pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.
(3) Bračni drug koji je lišen poslovne sposobnosti može pod­nijeti tužbu za poništaj braka i unutar roka od jedne godine od pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.

Članak 39.
Sud može odbiti tužbu za poništaj braka koji su sklopile, bez dopuštenja suda, osobe iz članka 28. stavka 2. ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao odobriti sklapanje braka.

Članak 40.
(1) Pravo na tužbu za poništaj braka sklopljenog protivno odredbi članka 30. ovoga Zakona imaju i osobe s pravnim interesom.
(2) Sud će odbiti tužbu za poništaj braka ako je prijašnji brak prestao do zaključenja glavne rasprave.

Članak 41.
(1) U parničnom postupku za poništaj braka sklopljenog dok traje prijašnji brak jednog od bračnih drugova, postojanje ili nepostojanje tog braka dokazuje se izvatkom iz matice vjenčanih ili drugom odgovarajućom javnom ispravom.
(2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prijašnjeg braka ne mogu dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga članka, sud će prekinuti postupak i uputiti ih da u određenom roku pokrenu parnicu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji, te da o pokretanju parnice obavijeste sud. Na parnicu će se uputiti tužitelj koji tvrdi da prijašnji brak postoji, a tuženik koji osporava postojanje prijašnjeg braka iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjenčanih.
(3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga članka nastavit će se kad odluka u parnici radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji postane pravomoćna.
(4) Ako parnica radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji ne bude pokrenuta u roku koji je sud odredio, smatrat će se da je tužba za poništaj braka povučena ako je tužitelj upućen na pokretanje parnice, a ako je na pokretanje parnice upućen tuženik, smatrat će se da je odustao od svoje tvrdnje da prijašnji brak ne postoji.

U IDUĆEM BROJU SVE O RAZVODU BRAKA
Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar