| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

Vjerujemo da Vam udrugu GONG ne treba previše predstavljati, iako smo to ostavili za idući broj glasnika, pa u skladu sa ovim trenutnim događanjima u društvu objavljujemo GONG-ov vodič koji će Vas upoznati sa pojmovima koje znate, ne znate ili Vas je sram pitati. Sve u svemu, nadamo se da će Vam ovo biti materijal iz koje će Vam biti lakše dokučiti što se sve događa oko Vas i koliko ima smisla sve što čujete i vidite u medijima.

VODIČ KROZ PARLAMENTARNE IZBORE 2003
Što je Hrvatski sabor?
Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Sukladno odredbama Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor ima najmanje 100 i najviše 160 zastupnika, čiji mandat traje 4 godine.

Koji je djelokrug rada Hrvatskog sabora?
Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i rniru, donosi akte kojima se izražava politika Sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti, odlučuje o promjenama granica Republike, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, daje amnestiju za kaznena djela.

Koji pravni propisi sadrže odredbe o radu Hrvatskog sabora?
– Ustav Republike Hrvatske, NN br. 41/01
– Ustavni zakon o Ustavnom sudu – pročišćeni tekst, NN br. 49/02
– Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru, NN br. 55/00 i 107/01
– Poslovnik Hrvatskog sabora, NN br. 71/00, 129/00, 117/01, 41/02 i 91/03

Koji se izborni sustav u Republici Hrvatskoj
primjenjuje za parlamentarne izbore?
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju neposredno tajnim glasovanjem, primjenom razmjernog sustava po kojem svaki kandidat ili stranka imaju pravo na broj mandata (mjesta) razmjeran broju dobivenih glasova. Zastupnici nacionalnih manjina biraju se većinskim sustavom.
| Obilježimo 9, 10, 16, 17, 20 i 25.11 |
| Kloniranje - molim jednog Einstein-a... |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| Kazalište "Daska" |
| OSCE/OESS |
| Novi alternativni izvori energije |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Josipdol |
| Rubrika "Foto komarac" |
| Beskućništvo - globalan problem |
| Odgovori Vlade RH na upitnik EU |
| Udruga CRTA |
| Obilježimo 1, 10, 11 i 29.12 |
| Antikorupcijsko Vijeće Karlovac |
| PCAP International |

Koji pravni propisi sadrže odredbe o parlamentarnim izborima?
– Ustav Republike Hrvatske, NN 41/01
– Ustavni zakon o Ustavnom sudu – pročišćeni tekst, NN br. 49/02
– Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, NN br. 155/02
– Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor – pročišćeni tekst, NN br. 69/03
– Zakon o izbornim jedinicama, NN 116/99 – Izborni etički kodeks
– Zakon o popisima birača, NN br. 19/92
– Kazneni zakon, NN br. 110/97, 27/98, 50/00,129/00, 51/01 i 111/03
– Obvezatne upute Državnog izbornog povjerenstva
– Pravila o postupanju elektronskih medija s nacionalnom koncesijom tijekom izborne promidžbe.

Tko raspisuje parlamentarne izbore?
Parlamentarne izbore raspisuje predsjednik Republike Hrvatske, ne kasnije od 30 dana nakon raspuštanja Sabora.

Tko ima pravo glasa na parlamentarnim izborima?
Pravo glasa na parlamentarnim izborima imaju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom lišene poslovne sposobnosti.

Koga se bira na parlamentarnim izborima?
Na parlamentarnim izborima biraju se zastupnici iz 10 izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj, zastupnici iz izborne jedinice za birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj te zastupnici izborne jedinice za predstavnike nacionalnih manjina. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri, a talijanske i mađarske po jednog zastupnika. Jednog zajedničkog zastupnika biraju pripadnici češke i slovačke manjine, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške, i židovske manjine, te pripadnici albanske, bosnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine.

Koliko se zastupnika bira?
Bira se 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj (10x14=140 zastupnika), najviše do 14 zastupnika u jedinici za birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj čiji broj ovisi o broju birača izašlih na izbore te 8 zastupnika predstavnika nacionalnih manjina.

Koja su tijela za organizaciju i provedbu
parlamentarnih izbora?
Tijela za provedbu izbora koja se formiraju nakon raspisivanja izbora su Državno izborno povjerenstvo (DIP), izborna povjerenstva izbornih jedinica (IPIJ), gradska i općinska izborna povjerenstva (GIP/OIP) i birački odbori. Njihov zadatak je da provode izbore, brinu o pravilnosti i zakonitosti pripreme i provođenja izbora i predizborne promidžbe i da objavljuju rezultate izbora.

Koja je uloga Državnog izbornog povjerenstva (DIP-a)?
DIP je najviše tijelo za provedbu izbora u Republici Hrvatskoj koje ima stalni sastav, čije članove imenuje Ustavni sud iz redova sudaca Vrhovnog suda i istaknutih pravnika, a koji nisu članovi političkih stranaka (10) te prošireni sastav čiji se članovi imenuju pred izbore, a pripadnici su političkih stranaka, sukladno zastupljenosti u Hrvatskom saboru. DIP brine o zakonitoj provedbi izbora, imenuje članove nižih izbornih povjerenstava, utvrđuje Obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora, objavljuje liste izbornih jedinica te kandidacijske liste, objavljuje rezultate izbora i drugo.

Koja je uloga izbornih povjerenstava
izbornih jedinica (IPIJ-a)?
IPIJ imaju stalni sastav čije članove imenuje DIP iz redova sudaca i istaknutih pravnika, a koji nisu članovi političkih stranaka te prošireni sastav čiji se članovi imenuju pred izbore, a pripadnici su političkih stranaka (ukupno 10 članova). IPIJ određuje biračka mjesta, imenuje biračke odbore najkasnije 5 dana prije izbora, prema obvezatnim uputama DIP-a obavljaju sve tehničke pripreme za provođenje izbora, prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na biračkim mjestima od GIP-a i OIP-a i dostavlja ih DIP-u u roku koji odredi DIP.

Koja je uloga gradskih i općinskih
izbornih povjerenstava (GIP- a/OIP-a)?
GIP i OIP imaju stalni sastav čiji članovi mogu biti i članovi političkih stranaka te prošireni sastav čiji se članovi imenuju pred izbore (ukupno 10 članova). Prema obvezatnim uputama DIP-a obavljaju sve tehničke pripreme za provođenje izbora, prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na biračkim mjestima te ih dostavljaju IPIJ-unajkasnije u roku od 18 sati od zatvaranja birališta.

Što su Obvezatne upute?
Obvezatne upute su pravila koja donosi DIP nakon raspisivanja izbora, a kojima se pobliže tumače odredbe izbornih zakona u vezi provođenja izbora. Njima se propisuju izgled obrazaca (formulara) za provođenje izbora, rokove važne za izbornu proceduru, redoslijed izbornih radnji, odustanak od kandidature, način uređivanja biračkog mjesta, način glasovanja nepismenih, nepokretnih, invalidnih osoba, osoba s tjelesnom manom, prognanika, raseljenih osoba, prava i dužnosti promatrača i način promatranja izbora i slično.

Tko predlaže kandidate na parlamentarnim
izborima?
Kandidate mogu predlagati političke stranke koje sastavljaju liste s imenima kandidata (ako jedna stranka predlaže, to su stranačke liste, a ako više stranaka predlaže kandidate, to su koalicijske liste) i birači koji sastavljaju nezavisnu listu s imenima kandidata, a uvjet za kandidiranje pojedinog nezavisnog kandidata jest prikupljanje zakonom određenog broja potpisa birača (500 potpisa) iz te izborne jedinice. Obrazac za kandidiranje može se pronaći u Narodnim novinama ili na web stranicama www.nn.hr.

Kome se dostavljaju prijedlozi kandidata?
Prijedlozi kandidata i lista se dostavljaju DIP-u. DIP objavljuje prihvaćene kandidature i sastavlja te objavljuje u javnim glasilima zbirne liste izbornih jedinica.

Što je izborna promidžba i koliko traje?
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Tijekom izborne promidžbe, liste predstavljaju svoj program putem javnih nastupa i promotivnih materijala radi dobivanja što većeg broja glasova. Svi kandidati na izborima imaju pravo biti zastupljeni u medijima pod jednakim uvjetima za vrijeme trajanja izborne promidžbe.

Kako se financira izborna promidžba?
Izborna promidžba financira se iz sredstava državnog proračuna i privatnih donacija. Dio financijskih sredstava za promidžbu uspješne liste dobivaju iz proračuna ukoliko prijeđu prag od 5% ukupnih glasova, sukladno broju osvojenih mandata u Hrvatskom saboru. Parlamentarne političke stranke koje su imale zastupnike u Saboru na dan 31. prosinca 2002. koje sudjeluju na izborima, imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe u jednogodišnjem iznosu temeljem Zakona o političkim strankama.

Što je izborna šutnja?
Izborna šutnja je razdoblje u kojem je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog inforrniranja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Počinje 24 sata prije dana održavanja izbora, a traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Što je Etičko povjerenstvo i koja je
njegova uloga?
Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo općepriznatog javnog ugleda koje ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora te priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. Etičko povjerenstvo ima 6 članova i predsjednika koji je po funkciji predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Što su i čemu služe popisi birača?
Birači ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Popisi birača su javne knjige koje se vode u Uredu za opću upravu svakog grada/općine u koje se upisuju svi hrvatski državljani koji su navršili 18 godina i imaju potpunu poslovnu sposobnost, te prebivalište na području grada/općine. Zahtjev za upis, dopunu ili ispravak popisa birača može se podnijeti najkasnije 14 dana prije održavanja izbora. Dan prije izbora birački odbori dobivaju izvadak iz popisa koji služi za evidenciju birača na biračkom mjestu.

Što je «rezanac»?
Nakon raspisivanja izbora, svi birači upisani u popis birača dobit će na adresu prebivališta izvadak iz popisa birača, tzv. «rezanac», koji će sadržavati podatke o biraču sadržane u popisu birača.

Tko financira parlarnentarne izbore?
Provođenje izbora financira se iz državnog proračuna, a sredstvima raspolaže DIP.

Što su biračko mjesto i birački odbor?
Biračko mjesto je prostorija u kojoj se odvija glasovanje koja mora biti uređena na način da se osigura tajnost glasovanja, a na izborni dan otvoreno je od 7-19 sati. Birački odbor sastoji se od 10 članova po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu Sabora. Birački odbor izravno provodi glasovanje birača na biračkom mjestu, osigurava pravilnost i tajnost glasovanja te zbraja rezultate glasovanja na biračkom mjestu. Na biračkom mjestu u svakom trenutku moraju biti prisutna najmanje tri člana biračkog odbora. Predsjednik biračkog odbora ne smije biti član političke stranke i odgovoran je za red i mir na biračkom mjestu.

Koja je uloga promatrača na
parlamentarnim izborima?
Promatrači mogu biti nestranački i međunarodni. Prisustvo promatrača na biračkom mjestu, poznavanje izbornih pravila i procesa mogu pomoći spriječavanju i/ili otkrivanju kršenja izbornog zakona i pravila (neregularnosti i manipulacija). Prisutnost promatrača pojačava povjerenje građana u izborni proces i u demokratske institucije.

Koja su prava i dužnosti promatrača?
Promatrači imaju pravo pratiti provođenje izbora tijekom cijelog izbornog postupka, a izborna tijela dužna su mu omogućiti promatranje svog rada. Promatrai imaju pravo upozoravati na uočene nepravilnosti i zahtijevati njihovo otklanjanje, te u zapisnik o radu izbornih tijela stavljati svoje primjedbe. Promatrači ne smiju ometati rad izbornog tijela, odgovarati na upite birača, tonski ili video snimati te na bilo koji način utjecati na birače.

Koji je postupak glasovanja?
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema njihovom prebivalištu. Nakon dolaska na biračko mjesto, birač treba predočiti biračkom odboru identifikacijski dokument (osobnu iskaznicu ili putovnicu, vojnu iskaznicu). Nakon evidentiranja (zaokruživanja imena) u Izvatku iz popisa birača, izdaje mu se glasački listić. Na njemu su otisnuti serijski broj te popis stranačkih / koalicijskih / nezavisnih lista po rednim brojevima. Glasovanje se obavlja osobno, zaokruživanjem jednog rednog broja ispred imena liste. Iznimno, birači srpske nacionalne manjine mogu zaokružiti do maksimalno tri zastupnika. Zatim se ispunjeni glasački listić ubacuje u glasačku kutiju. Na svakoj kutiji nalazi se zalijepljen isti onakav listić kakav se ubacuje.

Što je glasovanje uz potvrdu?
U slučaju da birač nije upisan u popis birača, svoje pravo glasa na dan izbora može ostvariti glasovanjem uz potvrdu koja se dobiva na dan izbora u nadležnom uredu za opću upravu.

Kako glasuju građani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (dijaspora)?
Birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj glasuju u diplomatsko- konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske za zastupnike posebne izborne jedinice. Izbori u diplomatsko-konzularnim predstavništvima traju dva dana.

Kako glasuju pripadnici nacionalnih manjina?
Pripadnici nacionalnih manjina glasuju na način da se na biračkom mjestu mogu odlučiti žele li glasovati za kandidate nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici ili za liste izborne jedinice kojoj pripadaju prema prebivalištu. Pripadnici srpske nacionalne manjine zaokružuju na glasačkom listiću najmanje jednog, a najviše tri redna broja ispred imena kandidata. Pripadnici ostalih nacionalnih manjina zaokružuju na glasačkom listić u jedan redni broj ispred imena kandidata.

Kako glasuju birači izvan mjesta
svog prebivališta?
Birači izvan mjesta svog prebivališta trebaju zatražiti privremeni ispis iz popisa birača u mjestu prebivališta te privremeni upis u popis birača u mjestu svog trenutnog boravišta. Ti birači, privremeno upisani u popis birača gdje će se zateći na dan glasovanja, glasuju za liste one izborne jedinice u kojoj imaju prebivalište na području Republike Hrvatske. Izborno povjerenstvo izborne jedinice odredit će jedno biračko mjesto u sjedištu izbornog povjerenstva svake izborne jedinice za glasovanje tih birača.

Kako glasuju...
a) Osoba s tjelesnom manom i nepismena osoba može osobno doći na biračko mjesto s osobom od povjerenja koja je pismena i koja će po ovlaštenju birača zaokružiti redni broj na glasačkom listiću ispred izborne liste izborne jedinice za koju birač glasuje.
b) Osoba koja nije u mogućnosti pristupiti na biračko miesto zbog bolesti ili nepokretnosti obavijestit će na izborni dan o tome birački odbor koji će odrediti dva člana ili zamjenike članova koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći računa o tajnosti glasovanja.
c) Osoba na službi u oružanim snagama glasuje na biračkim mjestima koja će odrediti ministar obrane.
d) Osoba koia se kao član posade pomorskog ili riječnog broda pod hrvatskom zastavom na dan izbora zatekne izvanm granica Republike Hrvatske glasuje na biračkom mjestu koje će odrediti ministar pomorstva, prometa i veza.
e) Osoba koja je lišena slobode glasuje na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa. Sve navedene osobe glasuju za zastupnike izborne jedinice prema svom prebivalištu, a ne za zastupnike izborne jedinice na čijem se području nalazi biračko mjesto na kojem će glasovati.

Koji je tijek prebrojavanja glasova?
Nakon završetka glasovanja i zatvaranja biračkog mjesta, birački odbor prebrojava glasove. Prvo se prebrojavaju neupotrebljeni glasački listići te ukupan broj birača koji je pristupio glasovanju prema Izvatku iz popisa birača i prikupljenim potvrdama. Zatim se otvara glasačka kutija te broje listići u kutiji. Utvrđuju se i prebrojavaju nevažeći glasač ki listići oni na kojima se ne može jasno utvrditi volja birača (neispunjeni, zaokruženo dva ili više kandidata/lista). Pristupa se grupiranju i prebrojavanju važećih listića prema zaokruženim rednim brojevima. Izbrojani listići spremaju se u kuverte, te se ispunjava Zapisnik o radu biračkog odbora. Ukoliko se na biračkom mjestu glasovalo i za kandidate nacionalnih manjina, gore opisanom procedurom prebrojavaju se i ti listići. Cjelokupan izborni materijal odnosi se u gradsko/općinsko izborno povjerenstvo, najkasnije 12 sati nakon zatvaranja biračkog mjesta.

Kako se glasovi preračunavaju u mandate?
Preračunavanje se odvija pomou čiste D'Hondtove metode. Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista u pojedinoj izbornoj jedinici dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaze 14 brojčano najvećih rezultata, uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru, koliko je postigla pojedinačnih rezultata medu 14 brojčano najvećih rezultata.

Koji je izborni prag?
U raspodjeli mandata sudjeluju samo one stranke/izborne liste koje prijeđu izborni prag od 5% osvojenih glasova.

Što su zapisnici o radu tijela za provedbu izbora?
Svaki birački odbor i izborno povjerenstvo vode zapisnik o radu u koji upisuju sve podatke o postupku i utvrđenim rezultatima glasovanja, te primjedbe od strane članova biračkog odbora i promatrača, ukoliko ih je bilo. Zapisnike potpisuju članovi biračkog odbora odnosno izbornog povjerenstva promatrači (ukoliko ih je bilo). Svaki član biračkog odbora ima pravo na svoj primjerak zapisnika, a promatrači mogu zatražiti kopiju.

Kako se objavljuju rezultati parlamentarnih izbora?
DIP nakon dostavljenih zapisnika s biračkih mjesta i izbornih povjerenstava obavještava javnost o utvrđenim rezultatima glasovanja. DIP nakon zatvaranja birališta može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora prema svom nahođenju. Službeni rezultati objavit će se nakon što se riješe svi prigovori u vezi zaštite izbornih prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje. Također se objavljuje koliki je bio odaziv birača, odnosno ukupan broj birača koji su izašli na izbore.

Tko provodi nadzor nad provedbom
parlarnentarnih izbora?
Državno izborno povjerenstvo kao prvostupanjsko tijelo i Ustavni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjsko tijelo Kako se rješavaju situacije kršenja izbornih pravila? Prigovor radi kršenja izbornih pravila u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti kandidati, stranke, 100 birača ili 5 % birača izborne jedinice DIP-u i to u roku od 48 sati od radnje na koju se stavlja prigovor. Najčešći primjeri kršenja su: nepoštivanje predizborne šutnje, glasovanje bez identifikacijskih dokumenata, nepoštivanje tajnosti glasovanja i slično. Zaštita izbornog prava ostvaruje se i podnošenjem žalbe Ustavnom sudu protiv rješenja DIP-a o prigovoru u roku od 48 sati od primitka rješenja.

Koja su kaznena djela vezana uz izborni proces?
a) Povreda slobode odlučivanja birača - utjecaj na birača da glasuje za ili protiv određenog kandidata ili uopće ne glasuje; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
b) Uskrata izbornog prava - protuzakonito brisanje iz popisa birača ili drugi način uskrate biračkog prava: kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
c) Zlouporaba biračkog prava - dvostruko glasovanje ili glasovanje pod tuđim imenom: kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
d) Povreda tajnosti glasovanja - pokušaj saznanja kako je drugi birač glasovao te prijetnja ili prisila nad biračem da otkrije kako je glasovao; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
e)Uništenje izbornih isprava - uništavanje, prikrivanje, oštećenje, neovlašteno odnošenje isprave o izborima ili glasovanju ili predmeta koji služi za izbor ili glasovanje; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
f) Izborna prijevara - dodavanje, oduzimanje, brisanje glasova ili na drugi način krivotvorenje ishoda izbora ili glasovanja: kažnjivo kaznom zatvora od 3 mjeseca do tri godine.

Kako se podnosi kaznena prijava?
Svaki građanin može samostalno podnijeti kaznenu prijavu zbog uočenih kaznenih djela dolaskorn u policijsku stanicu ili nadležno državno odvjetništvo.

U kojim se slučajevima poništavaju i ponavljaju parlamentarni izbori?
DIP će poništiti izbore na pojedinom biračkom mjestu zbog nepravilnosti koje su bitno utjecale ili mogle utjecati na rezultat npr. kad se u glasačkoj kutiji nalazi veći broj glasačkih listića od broja birača koji su glasovali na tom biračkom mjestu. Na tom biračkom mjestu ponavljaju se izbori u roku koji odredi DIP.

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar