| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

SVJETSKI DAN STANOVNIŠTVA

onstataciji da je najzanimljivije i najrazvijenije biće na Zemlji čovjek možemo slobodno dodati i epitet uništavač. Ali sve ima svoje granice pa i ova naša prelijepa planeta Zemlja, koju ne čuvamo i ne tretiramo s dužnim poštovanjem. I taj bumerang će nas na kraju koštati glave. Genijalni mozak današnjice, dr. Steven Hocking kaže: "Ako se svijetsko stanovništvo nastavi uvećavati kao i do sada - a udvostručuje se svakih 40 godina - do 2600. godine neće biti dovoljno mjesta za sve stanovnike planete Zemlje." Stoga ... ova misao na idućoj stranici "Zemlja-planeta za jednokratnu upotrebu?" sve više i više, na žalost, ima smisla. Ili ćemo brzo i djelotvorno promjeniti svoj odnos prema planeti, ili će nam ona uskoro pokazati svoje zube ... jer ipak ... starija je od nas.

Zagađenje - polovica gradskog stanovništva u svijetu
izložena je potencijalno štetnim količinima sumpor-dioksida,
ozona i pojedinačnih čestica smoga.


Opći pregled - proširena slika
Čovječanstvo ima sve manje izbora, a svaki donešen izbor je sve teži. Broj stanovnika planete Zemlje se od 1950. godine udvostručio, a još više je porasla potrošnja. Račun se na kraju mora platiti, a mnogi ga čini se već i plaćaju. Koliko dugo će najbogatije zemlje uspjeti ostati "po strani"? Potrošnja nafte je u proteklih pedeset godina porasla sedam puta, dok su proizvodnja mesa, ulov morske ribe i ispuštanje ugljičnog dioksida nastalog sagorjevanjem fosilnih goriva u atmosferu bar četvorostruko veći. Potrošnja pitke vode se u ovom vijeku povećala šest puta.
| Pravilnik o načinu polic. postupanja |
| Transparency International |
| PCAP International |
| Ekologija - ozonske rupe |
| OSCE/OESS |
| Služba spašavanja na vodi |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Tounj |
| Masovno trovanje mačaka |
| Udruga Rajska ptica |
| NVO i uloga u društvu |
| Udruga Izvor |
| Popis terap. zajed. za odvikavanje |
Rezultati nedavnog istraživanja pokazuju da je čovječanstvo prekoračilo ekološke granice zemlje za 20%. Jaz između bogatih i siromašnih je sve dublji i sve vidljiviji. Gotovo 30% svijetskog stanovništva trpi neki oblik neuhranjenosti, dok gotovo dvije trećine čovječanstva preživljava sa manje od dva dolara dnevno. Održivi stupanj razvoja je od ključnog značaja za najsiromašnije zemlje na svijetu. Porodica koja mora krčiti šumu, kako bi došla do obradive zemlje i goriva za kuhanje hrane, ne može se izdržavati. Najsiromašnji imaju najmanje snage da se zaštite od posljedica globalnih ekoloških problema, kao što su klimatske promjene. S obzirom da najbogatiji, odnosno 1% od ukupnog broja stanovnika, troše koliko i 44% stanovništva koje čine najsiromašniji, biće nam potrebno mnogo više resursa ukoliko želimo da i siromašni žive isto tako dobro kao i bogati.

Šta znači održivi stupanj razvoja?
U suštini, održivi stupanj razvoja znači da prirodna bogatstva Zemlje ne smiju biti iskorištena brže nego što ih planeta može i obnoviti. To znači "tretirati Zemlju kao da na njoj zaista namjeravamo i ostati". U ime održivog stupnja razvoja promovira se praktički sve i svašta - od biotehnologije i nuklearne energije preko vegetarijanstva do željeznice, i to do te mjere da neki ekološki aktivisti smatraju da je taj pojam postao besmislen. Optimisti vjeruju da do katastrofe nikada neće doći, jer razvoj ne poznaje granice. Oni tvrde da je ljudska rasa prilagodljiva i dovitljiva, i da će uvijek pronaći rješenje. Društvo će pronaći nove sirove materijale, razviti čistije tehnologije i mudrije koristiti raspoložive zalihe vode. To je dio neoliberalne politike, koja tvrdi da je za bolji svijet potrebno trošiti više kako bismo stvorili što veće bogatstvo za što više ljudi, i da industrijalizacija usporava rast stanovništva i podiže ekološke standarde. Ali ako "razvoj" znači da svaka osoba na planeti teži da ima svoj automobil, da preleti pola sijveta kako bi provela odmor na nekoj egzotičnoj lokaciji i svake godine kupi novi mobitel, onda bolje da sve zaboravimo, kažu skeptici. Jedna jedina planeta Zamlja ne može izdržati tu vrstu potrošačkog kapitalizma.

Razgovori i rasprave
Ovaj sukob mišljenja je u žiži mnogih žučnih međunarodnih rasprava o zaštiti prirodne sredine i razvoju - od sporazuma o klimatskim promjenama u Kjoto-u, preko Svijetskog programa za hranu do Svijetskog samita o održivom razvoju u Johanesburg-u. Industrija želi slobodna tržišta i privatne sporazume. Aktivisti strahuju da je globalna ekonomija prerasla mogućnosti političkih institucija koje bi je trebale kontrolirati. Obje strane govore o održivom razvoju mada i dalje ne nude konkretna rješenja. A kriza se sa sadašnje prenosi na buduće generacije. I dok ministri i vlade, predstavnici industrije, naučnici, zakonodavci i ekološki aktivisti i dalje raspravljaju o budućnosti planete, više od trideset tisuća djece ispod pet godina svakog dana umire od gladi ili bolesti koje je lako spriječiti. Dokaza u prilog sposobnosti ljudske vrste da razmišlja dugoročno, na žalost, nema previše. Sve polako gubi smisao. Zvuči pesimistički, ali šta se može? Jer, mi ipak nemamo ništa više od JEDNE (uskoro premale) planete Zemlje, zar ne?

ZEMLJA - PLANETA ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU !?
50% svijetskih rijeka je ozbiljno osiromašeno i zagađeno. Svijetske zalihe morske ribe su pale za četvrtinu. Oko 15% Zemlje je zagađeno uslijed ljudskih aktivnosti. Čak i u najboljem slučaju nivo mora će u narednim desetljećima i dalje rasti.

Šest milijardi i sve nas je više….
U najsiromašnijim zemljama svijeta, broj stanovnika bilježi dramatičan rast. Kako se mora nahraniti sve više gladnih usta, prirodna bogatstva postaju sve rijeđa, što dovodi do nedostatka hrane, do bolesti i narušavanja čovjekove okoline. Prema procjeni UN iz 2001. godine, broj stanovnika Zemlje će 2050. dostići 9,3 milijarde. Najveći porast, 97%, zabilježiće se u zemljama u razvoju. Za to vrijeme, u industrijaliziranim zemljama bilježi se pad nataliteta. Globalna stopa priraštaja se u posljednjih 40 godina prepolovila, i prema nekim demografskim predviđanjima, rast stanovništva mogao bi se zaustaviti kada dostigne oko 8,4 milijarde. To ipak znači da će broj stanovnika porasti za preko dvije milijarde - i to u zemljama koje to najmanje mogu podnesti. Bogati svijet čeka težak izbor: da li da zatvori granice i dozvoli smanjenje broja stanovnika, ili da prihvati ekonomske imigrante?


Stanovništvo - u narednih deset godina čovječanstvo će
se povećati za 800 milijuna ljudi.

STEVEN HAWKING - "Vjerovatno će u toku slijedećeg stoljeća biti izveden let na Mars sa ljudskom posadom. Međutim, planeta Zemlja je ubjedljivo najpovoljnija planeta za život u Sunčevom sistemu. Mars je mali, hladan i bez obilja povoljne nam atmosfere, kao i ostale planete koje su potpuno neodgovarajuće za ljudska bića. Moraćemo naučiti živjeti u svemirskim stanicama ili putovati do neke druge zvijezde, ali to nećemo učiniti u slijedećem stoljeću."


Šume - sječa drveća za gradnju i krčenje šuma radi stvaranja obradivog
zemljišta smanjili su svijetsko šumsko bogatstvo za polovicu.

Milijuni i dalje gladuju
Na stotine milijuna ljudi još uvijek je neuhranjeno, iako hrane ima više nego dovoljno za sve. Gnojivo, pesticidi i mehanizacija doveli su do povećanja prinosa. Proizvodnja mesa i ribe se učetvorostručila. Međutim, neveseli statistički podaci o eroziji tla, smanjenju zaliha ribe, siječi šuma, zagađenju nitratima i genetskoj raznolikosti podstiču zabrinutost u pogledu budućnosti. Istovremeno, daleko smo od cilja UN da prepolove broj gladnih do 2015. godine.Na koji način možemo iscijediti više iz neplodne zemlje i opustošenih mora da bi nahranili još nerođene milijune? Kako dugoročno obezbjediti hranu za one koji ne mogu da je kupuju ili uzgajaju? Bitka protiv rasta stanovništva se nastavlja.


Hrana - proizvodnja hrane će se skoro udvostručiti kako bi
se zadovoljile potrebe sve brojnijeg stanovništva.

Nastavak ...

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar