| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

EKOLOŠKO DRUŠTVO PAN
Pan protiv GMO-a
Zeleni forum kao mreža udruga koje se bave zaštitom okoliša 1999. godine započela je kampanju protiv uvoza, proizvodnje i uporabe genetički modificiranih proizvoda. Kao član Zelenog foruma, Eko Pan sudjelovao je u kampanji pod nazivom "Bljak - Stop GMO hrani" putem upoznavanja građana sa problematikom i štetnim nuspojavama upotrebe transgenetičkih organizama u prehrani. Glavni dio kampanje sastojao se u lobiranju Saborskih zastupnika za izglasavanje tada privremenih mjera koje su trebale regulirati uvoz, proizvodnju i stavljanje na tržište GMO proizvoda.

| Dan planete Zemlje |
| Centar za prevenciju ovisnika |
| Međunarodni Dan prava potrošača |
| Svjetski Dan voda |
| IRC Petrinja |
| IOM |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Barilović |
| Dan feministkinja |
| Svjetski meterološki Dan |
| Služba za opću upravu Karlovac |
| Udruga DOMAĆI |
| 8.ožujak - Dan žena |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| CRS Karlovac |
| Centar za socijalnu skrb Karlovac |
| Osnovni elementi dem. države - izbori |
Kako nije bilo značajnijih pomaka, a hrvatsko je zakonodavstvo uvelike zaostajalo za europskim po pitanju regulacije GMO-a, zagrebačka Zelena akcija pokrenula je kampanju Bljak 2 a kojoj se priključio i Eko Pan. Krajem 2000. godine Eko Pan je organizirao tribinu u karlovačkom Veleučilištu, okrugli stol na temu ekološke poljopriverede kao i sajam zdrave hrane na kojem su sudjelovali mahom poljoprivrednici iz Karlovačke županije. Pritisak koji je Zeleni forum i veliki dio hrvatske javnosti izvršio na Vladu RH, rezultirao je da se danas, usprkos posrednim prijetnjama diplomacije SAD-a, GMO u Hrvatskoj koristi jedino u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, vitamina, dok se znanstvena istraživanja provode u institucijama u uvjetima ograničene, laboratorijske upotrebe. Pokusna polja GMO kukuruza uništena su tijekom 2000. godine. (podatak Ministarstva zaštite okoliša i PU). Nacrt prijedloga novog Zakona o zaštiti prirode koji će djelomično regulirati problematiku GMO-a u saborskoj bi se proceduri trebao naći tijekom 2003.

U susret zakonskoj regulativi o GMO-u
Hrvatska se nalazi pred povijesnim trenutkom. Iako tvrdnja podsjeća na mnoge izjave političara, sportaša, glumaca, novinara, opetovano ponavljanih od trenutka osamostaljenja, cilj ove radnje utvrditi je da relacija «povijesnosti trenutka» i teze iz naslova radnje nije nimalo pretenciozna. Odnos politike, ekonomije, etike i struke, medicine, ekologije i zaštite okoliša, te konačno i zakonodavstva prema GMO-u, trebalo bi biti jedno od gorećih pitanja u svijetu. Posljedice mogu biti i ukoliko se područje detaljno znanstveno ne analizira i zakonski ne regulira, sigurno će biti dalekosežne. Prema početnim pokazateljima, one ne samo da su dalekosežne nego su izrazito nepredvidive. Jedan od kompliciranijih produkata ljudske znanosti u posljednje vrijeme, otkriće je kromosoma i gena. «Puzzle» od kojih je sazdano sve što znamo, što koristimo i što jesmo s materijalne strane, postao je predmet proučavanja brojnih znanstvenika genetičara. Kako znanost pravu smisao doživljava kroz primjenu svojih otkrića, tako je dosege u genetici čovjek počeo koristitiradi ostvarenja opće koristi. Za nekog je to informacija, za nekog revolucija u medicini i liječenju, za nekog spas ugroženih ili već izumrlih vrsta, spas od gladi, za nekog predmet bogaćenja ili još gore, stvaranja genetičke hidrogenske bombe, jače i razornije, ali i više nepredvidive od bilo kojeg drugog konvencionalnog ili nekonvencionalnog oružja. Kako možda i najveće otkriće u povijesti čovječanstva ne bi postalo igračkom kojom se mogu proizvesti ekspresne i nekontrolirane promjene u svijetu koje nas okružuje i u kojem promjene i prilagodbe na uvjete oko nas traju milenijima, čitavu materiju treba studiozno i vrlo precizno zakonski regulirati. Dok se ne pronađu eventualna rješenja kako anulirati štetne nusprodukte, te dok se sa sigurnošću ne utvrde sve štetne pojave lančane reakcije puštanja GMO organizama u okoliš, čitavo područje treba precizno zakonski regulirati, na način da se zabrani uvoz, stavljanje na tržište, uporaba i proizvodnja GMO proizvoda odnosno da se ograniče predhodno spomenute radnje u isključivo znanstvene svrhe, na način neopasan po okolinu. To bi značilo potpunu izolaciju GMO organizama na proučavanje i analiziranje.

Štetnost GMO organizama po okoliš
1. KRAĐA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI odnosno pojava «Lovaca na gene» - znanstvenika koji pronalaze genetski materijal u siromašnim zemljama. Opasnost se manifestira kroz dvije međusobno povezane posljedice siromašne zemlje bit će još siromašnije jer će određenu prirodom danu povlasticu izgubiti u korist bogatih zemalja, dok drugu opasnost predstavlja mogućnost «patentiranja gena» kao intelektualnog vlasništva što je ujedno je i glavni propust Konvencije o biološkoj raznolikosti. Prema tome, dolazi do paradoksa u kojem eventualno korištenje vlastitih tradicionalnih izvora u poljoprivredi postaje moguće tek nakon plaćanja naknade vlasniku patenta, drugim riječima tvrtkama koji su gene iz istih tradicionalnih kultura eksploatirali.
2. Uz gubitak genetskih izvora, NESTAJU TRADICIONALNA ZNANJA I ISKUSTVO U KORIŠTENJU BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH PREPARATA, koja do sada nisu bila podložna zaštiti intelektualnog vlasništva
3. GUBITAK TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE BIORAZNOLIKOSTI kao osnove ekološke stabilnosti. Biološka raznolikost prije svega ima zaštitnu funkciju. Dokazano je da su monokulture daleko podložnije štetnim utjecajima nego poljoprivredne kulture u biološkoj raznolikosti. Transgenetički organizmi zastranili su još korak dalje od monokultura.
4. SMANJENJE HRANIDBENE VRIJEDNOSTI NAMIRNICA - iako se genetički inženjeri pozivaju upravo na činjenicu da jednom genetski modificiranom proizvodu mogu regulirati hranidbenu vrijednost, monokulture A i B u kombinaciji će uvijek imati veću hranidbenu vrijednost od GMO proizvoda A, transgenetički modificiranog proizvodom B.
5. MONOPOLISTIČKI ODNOS korištenja točno određenih pesticida iste tvrtke koja proizvodi sjeme. Primjera radi, radi se o sličnom «slučaju Microsoft», proizvodnje računala i točno određenih kompatibilnih programa. Kupite li osobno računalo, morat ćete kupiti i točno određeni software iste ili sestrinske tvrtke kako bi računalo moglo funkcionirati. U slučaju GMO poljoprivrednog proizvoda, on će biti otporan samo na pesticid iste tvrtke koja proizvodi sjeme, pa se radi o očitom indirektnom monopolizmu.
6. STVARANJE SUPER KOROVA - «jačanjem» GMO proizvoda modificiraju se i prilagođavaju otporne biljke koje žive u «susjedstvu». Prilagođavanjem korova, iziskuju se još snažniji i snažniji pesticidi koji bi taj «pojačani korov» uništavali i taj se postupak nastavlja do beskonačnosti. Nije potrebno posebno spominjati kako se neselektivni herbicidi ponašaju u susretu sa zemljom, prirodnim bakterijama i mikroorganizmima koji ondje žive, kao i kukcima, pticama i ostalim biljnim i životinjskim vrstama u blizini. Također, izvjestan je i njihov štetan utjecaj na zrak i posebno, vodotokove, koji bi se trebali naći u svim prioritetnim planovima razvoja Hrvatske, kao istinsko prirodno bogatstvo i zalog za sigurnu budućnost. Upotrebom herbicida i pesticida smanjuje se plodost tla pa čitav postupak zahtjeva i pojačanu primjenu umjetnih gnojiva.
7. GENI KAO NOSITELJI NASLJEDNIH OSOBINA - razgranata mreža u kojoj svaka promjena narušava prethodnu ravnotežu i sa sobom povlači niz lančanih reakcija s neizvjesnim konačnim rezultatom. Ono što je pri tom ipak izvjesno je tek utjecaj GMO proizvoda na stvaranje otpornosti na antibiotike te utjecaj na procese u probavnom traktu ljudi i životinja.
8. GMO proizvodi negativno utječu na imunološki sustav čovjeka i na taj način indirektno pospješuju alergijske reakcije. Negativan odnos GMO-a i alergijskih reakcija dokazan je kod konzumiranja transgenetičke soje s genom brazilskog orašca.
9. Prilikom multiplikacije i prijenosa gena koriste se vektori nastali iz plazmida i mobilnih genetičkih elemenata UZROČNIKA BOLESTI.
10. POSTOJI OPASNOST OD HORIZONTALNOG PRIJENOSA GENA zahvaljujući vektorima, pojedini geni sposobni u prelaziti iz jedne vrste u drugu pa na taj način gen prenesen preko vektora može zaraziti bilo koju vrstu na svijetu. (Poznat je skok sa vinske mušice na čovjeka).
11. Horizotalnim prijenosom gena, postoji OPASNOST DA ON OSTANE U OKOLINI i ugradi se u bakteriju koja bi sa novim genom mogla postati daleko agresivnija
12. Uz utjecaj GMO-a na okolinu treba u obzir uzeti i reverzibilan process odnosno UTJECAJ OKOLINE NA GMO. Budući da nisu imuni na prilagođavanje i promjenu, pitanje je kako će GMO proizodi izgledati nakon što nekoliko generacija budu izloženi utjecajima okoliša.

Navedeni problemi samo su dio argumentacijske linije kojom se koriste zagovaratelji štetnosti GM proizvoda. Jasno da uz navedene postoje još brojne činjenice i indicije koje idu u prilog ekolozima, međutim izvjesno je da postoji prilično čvrsta kontraargumentacijska linija zagovaratelja GMO-a. Upravo zato što postoji sukob interesa potkrijepljen argumentima s obje strane potrebno je donijeti zakon koji će regulirati cijelu materiju. Prevelika je količina štetnih utjecaja GMO-a na okoliš da bi se dozvolilo nekontrolirano korištenje, uvoz, stavljanje na tržište i proizvodnja sličnih organizama i proizvoda. S druge strane radi se o jednom od največih otkrića u povijesti čovječanstva i čak ukoliko se nepobitno dokaže štetnost u praksi, čisto, znanstvene spoznaje radi, treba dozvoliti strogo ograničeno proučavanje i testiranje modificiranih proizvoda. U kojoj mjeri će se kretati zabrane, a u kojoj ograničenja ovisi o nizu čimbenika. Svi oni su isprepleteni i jednako važni. Znanost može skinuti famu s GMO-a ili dokazati njegovu opasnost, ekologija i zaštita okoliša svoje su već rekle, a ekonomski lobi također nije zanemariv iako se na primjeru SAD-a vidi da i on lagano gubi korak. Da je etika napokon stavljena iznad profita najbolje svjedoči europska pravna praksa na kojoj počiva većina izvora za donošenje Zakona o zabrani uvoza, stavljanja na tržište, uporabi i proizvodnji GMO-a i proizvoda iako i ovu tvrdnju treba uzeti s rezervom. Ne u smislu skrivenih namjera europskih zakonodavaca nego optimističnije, da je biološki održiva poljoprivreda itekako profitabilna ekonomska grana te da u gospodarskom smislu GMO nije «bogom dan».

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar