| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

SVJETSKI DAN VODA

Voda je temelj života i ničim se ne može zamijeniti. Voda je najdragocjenije i istovremeno jedno od najugroženijih Zemljinih bogatstava. Čovjekovo zdravlje je njegovo najveće bogatstvo, a voda i zdravlje povezani su na više načina. Svake godine u Sredozemlju završi oko 120.000 tona mineralnih ulja, 12.000 tona fenola, 60.000 tona deterdženata, 100 tona žive, 3.800 tona olova, 2.400 tona kroma, 21.000 tona cinka, 320.000 tona fosfora... Da bi morske struje u potpunosti obnovile vode u Sredozemlju onima koje stižu iz Atlantika, kroz uski prolaz Gibraltara potrebno je 80 do 100 godina. Proces razgradnje krute tvari u moru je dugotrajan.

| Dan planete Zemlje |
| Centar za prevenciju ovisnika |
| Međunarodni Dan prava potrošača |
| IRC Petrinja |
| Ekološko društvo PAN |
| IOM |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Barilović |
| Dan feministkinja |
| Svjetski meterološki Dan |
| Služba za opću upravu Karlovac |
| Udruga DOMAĆI |
| 8.ožujak - Dan žena |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| CRS Karlovac |
| Centar za socijalnu skrb Karlovac |
| Osnovni elementi dem. države - izbori |
Za razgradnju autobusne karte potrebno je dva do četiri tjedna, pamučne tkanine od jednog do pet mjeseci, konopca "manila" od 3-14 mjeseci, vune godinu dana, komadića obojenog drveta 13 godina, pokositrene limenke 100 godina, aluminijske limenke od 200-500 godina, plastične boce 450 godina, a za staklenu bocu nije ni određeno vrijeme razgradnje. Svake godine izdvajamo jedan dan, da bude Svjetski dan voda. Svakog 22. ožujka trebali bismo razmisliti o našemu postojanju i zamijetiti kako ovisni su naši životi o vodama našega svijeta. Zapravo, voda je veći dio našega tijela, naše planete i naših zanimanja. Ono što činimo vodama našega svijeta, u precizno jednakom postotku činimo vodama naših tijela. Svaki komad otpada, svaka otrovna kapljica koju nehajno odbacimo doteče natrag k nama, naslijedimo naš dio nebrige, i tako se naši organizmi moraju boriti protiv svih vrsta bolesti koje smo sami stvorili. Put do stvaranja plastičnog otpada je prilično dug: od proizvodnje monomera, preko polimerizacije, do prerade plastike u oblike potrebne potrošačkom društvu i konačno do odbacivanja plastike ili stvaranja otpada. Udio plastike u gradskom otpadu je 3-4 % težine odnosno 10-12 % volumena.
U Njemačkoj je još 1989. godine uveden poseban porez na proizvode pakirane u plastičnu ambalažu. Procjenjuje se da u mora godišnje dospije oko 635.000 tona nafte, od čega 52 % iz tankera, 42 % s kopna i 6 % iz atmosfere. Prilikom havarije tankera Exxon Valdez kod Aljaske 1989. godine u more je ispušteno 42 milijuna litara nafte! Gotovo kao S.O.S zazvučala je vijest o nesreći tankera Tomislavgrad kod Solina u rujnu 1997. godine. No, ne dospijevaju nafta i derivati samo iz brodova u more. Prema časopisu Warmer, na koji se poziva Ana Švob koja se bavi ekologijom mora, samo američki vozači godišnje u kanalizaciju ispuste 680 milijuna litara motornog ulja. I napominje da jedna litra nafte ili ulja onečisti jedan milijun litara vode! Prema Loyd's registru svjetskim je morima i oceanima početkom devedesetih godina plovilo 6.833 tankera s ukupno 142,9 milijuna bruto registarskih tona. Zabrinjava da je već tada 68 % tankera bilo starije od deset godina, što znači bez dvostrukog trupa i pregrada.
Po propisima Međunarodne pomorske organizacije svaki tanker porinut u more poslije srpnja 1994. godine mora imati dvostruki trup i specijalni sustav protiv onečišćenja, a do početka 1995. i stariji su tankeri morali biti preuređeni. Jesu li brodovi Rijekanafte, glavnog Inina prijevoznika, već pri kupnji bili stariji od 25 godina? Mornarski S.O.S je dobio posve novi smisao: Save Our Seas - Spasite naša mora! U Sredozemno more ulijevaju se kanalizacije 18 država, a tek je oko 30 % otpadnih voda prethodno podvrgnuto nekom sustavu čišćenja. Sredozemno more okruženo je s 18 zemalja na tri kontinenta. Na njegovim obalama živi 129 milijuna ljudi kojima se svake godine pridruži još najmanje toliko turista. Prema procjenama stručnjaka ukupna obrada svih kanalizacija mediteranskih zemalja stajala bi više od deset milijardi dolara (USD). U Sredozemno more rijekama i kanalizacijama ulijevaju se opasne količine žive, kadmija, olova, cinka, fosfora, dušika i dr. Vrijeme potpune izmjene sredozemne vode iznosi 80 godina.
S više od 10.000 biljnih i životinjskih vrsta Sredozemno more je najbogatije od svih europskih mora. Godine 1975. usvojena je tzv. Barcelonska konvencija o zaštiti Sredozemnog mora - što znači i našeg plavog Jadrana. Hrvatska još ima nedirnute obnovljive zalihe pitkih voda, za razliku od drugih razvijenih europskih zemalja koje su ostale bez pitkih voda. Stanje je s pitkim vodama zasad izvrsno, ali postoji trend pogoršanja. U Hrvatskoj smo, što se tiče pitkih voda, mirni još dva naraštaja ako stanje ne pogoršaju velike svjetske kompanije. Svjetski dan voda ove se godine obilježava uz slogan "Svi živimo nizvodno" što znači bilo što da se dogodi na jednom, odrazit će se na drugom mjestu. Iako 35 % stanovništva nije priključeno na sustav kanalizacije, u Hrvatskoj još ima kvalitetnih podzemnih voda, obnovljivih zaliha pitkih voda te još netaknutih izvora koji nisu onečišćeni niti iscrpljeni. Međutim, da bi se smanjila i spriječila onečišćenost hrvatskih vodotoka, potrebno je mnogo više novčanih ulaganja u vodno gospodarstvo nego do sada.

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar