| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

DEMOKRACIJA JE...

Svugdje u svijetu, u najrazličitijim regijama i sustavima, ljudi se pozivaju na demokraciju. Znamo li, u osnovi, što je to? "Demokracija je najlošija državna forma, ako izuzmemo sve ostale." Izjava bivšeg britanskog premijera Winston Churchill-a najbolje naglašava činjenicu da nigdje ne postoji perfektna demokracija, no unatoč svim sadašnjim kritikama ona je najuspješniji postupak mirnog rješavanja konflikata. Demokracija u nekoj zemlji živi od suradnje njenih građana. Preduvjet bilo kakvog angažiranja je znanje. Svojim angažmanom može pridonijeti samo onaj tko poznaje mehanizme i institucije u demokratskoj državi. Svaki građanin/ka treba znati da se slijedećih šest elemenata mogu označiti kao jezgro demokracije, pri čemu svi elementi ovise jedan o drugom i jedan bez drugoga ne mogu se zamisliti.
| Ekološka razmišljanja na drugi način |
| Međunarodni Dan zaštite močvara |
| PCAP International |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| CRS Karlovac |
| Odbor za ljudska prava Karlovac |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Lasinja |
| Valentinovo - Dan zaljubljenih |
| Ekološko društvo PAN |
| Ženska grupa KORAK |
| Centar za socijalnu skrb Karlovac |
| Udruga CRTA |
| Narkomanija |
| Udruga ISTINA - Slunj |
| ICMC - NHS |
| Udruga DOMAĆI |
| Ženska grupa Vojnić |
Izbori - Sva vlast u demokraciji proizilazi iz naroda. Narod bira vladu na određeno vijeme. Izbori su oznaka demokracije.
Parlament - Izabrani predstavnici dolaze u parlament i moraju donositi zakone, odlučivati o budžetu itd.
Vlada - Ni jedna država ne može opstati bez vlade i uprave koja joj pripada i koja provodi zakone.
Opozicija - opozicija stoji nasuprot vlade, kontrolira je i pokušava biti bolja alternativa za narod.
Raspodjela vlasti - Sustav "Checks and balances" brine o tome da u demokratskoj državi ne dođe do prevelike koncentracije vlasti, jer vlast vodi do njene zloupotrebe.
Pravna država - U demokraciji je sva vlast vezana za zakone i pravo. Čak i suverenitet naroda u osnovnim pravima ima svoje granice.

Promicanje znanja smatra sejednim od najvažnijih zadataka političkog obrazovanja, čiji je cilj punoljetan građanin. Demokracija nam, među ostalim, jasno govori da ona nije stanje koje se jednom dostigne i takvo ostaje, već predstavlja naš trajan zadatak. Da bi odgovorili na pitanje što je demokracija, predstavimo si jedno ljudsko društvo koje poznaje svatko od nas npr. obitelj koju čine otac, majka i dijete. Oni stanuju zajedno, hrane se zajedno, žive zajedno. Pritom nastaju problemi koje svi poznajemo: Tko će iznijeti smeće, koji će se program na televiziji gledati... Tko odlučuje što će se učiniti? Tu postoje dvije mogućnosti. Jedna je da odlučuje pojedinac, jer se on može suprotstaviti ostalim članovima obitelji. Tako, npr. onaj tko drži daljinski upravljač od televizora u ruci, odlučuje koji će se program gledati na televiziji. Ali, može biti i drukčije. Mogu odlučivati svi zajedno. U našem primjeru postoji, dakle, mogućnost da se obitelj odluči za jedan program, a onaj tko u ruci ima daljinski upravljač, odabere program koji su svi zajedno odabrali. Jednako kao u maloj obitelji iz našeg primjera, problemi u suživotu postoje i u većim zajednicama kao što je stanovništvo jedne države. I uzadataka političkog obrazovanja, čiji je cilj punoljetan građanin. Demokracija nam, među ostalim, jasno govori da ona nije stanje koje se jednom dostigne i takvo ostaje, već predstavlja naš trajan zadatak. Da bi odgovorili na pitanje što je demokracija, predstavimo si jedno ljudsko društvo koje poznaje svatko od nas npr. obitelj koju čine otac, majka i dijete. Oni stanuju zajedno, hrane se zajedno, žive zajedno. Pritom nastaju problemi koje svi poznajemo: Tko će iznijeti smeće, koji će se program na televiziji gledati... Tko odlučuje što će se učiniti? Tu postoje dvije mogućnosti. Jedna je da odlučuje pojedinac, jer se on može suprotstaviti ostalim članovima obitelji. Tako, npr. onaj tko drži daljinski upravljač od televizora u ruci, odlučuje koji će se program gledati na televiziji. Ali, može biti i drukčije. Mogu odlučivati svi zajedno. U našem primjeru postoji, dakle, mogućnost da se obitelj odluči za jedan program, a onaj tko u ruci ima daljinski upravljač, odabere program koji su svi zajedno odabrali. Jednako kao u maloj obitelji iz našeg primjera, problemi u suživotu postoje i u većim zajednicama kao što je stanovništvo jedne države. I utakvim se zajednicama moraju donositi odluke. Međutim, tu nije riječ o televizijskom programu nego o državnom programu, dakle o onome što se događa u okviru jedne države. U okviru države postoje iste mogućnosti koje smo imali u maloj obitelji. I ovdje je prva mogućnost da o tome što će se raditi odlučuje jedna osoba, ona koja u ruci ima daljinski upravljač. Nazovimo tu osobu jednostavno vladarom, jer on vlada državom, odnosno određuje program. On ima veliku moć i vlada ostatkom ljudi, stanovništvom države. Pritom stanovništvo nema šta puno reci, ono jedva da ima neka prava. Ono ne dolazi do daljinskog upravljača i zbog toga mora dopustiti vladaru da samostalno odlučuje o programu. Nepravedno, zar ne? No postoji i druga mogućnost. Mogućnost premakojoj svaki čovjek ima prava, a samim tim i malo moći. Svi zajedno odlučuju tko će biti vladar kojem na određeno vrijeme daju svoju moć, da bi on mogao početi provoditi vladine programe. Ipak, vladar to može samo ako je stanovništvo suglasno s tim. On ne može početi neki program koji ograničava ili oduzima prava stanovništvu. To sebi možemo predstaviti na slijedeći način. Svaki građanin ima jednu bateriju. Svi zajedno pronađu nekog od vladara kojem daju veliki daljinski upravljač. A tom daljinskom upravljaču potrebno je mnogo baterija da bi mogao funkcionirati. Zbog toga građani vladaru posuđuju svoje baterije. Dakle, vladar može koristiti daljinski upravljač samo onoliko dugo koliko mu građani posuđuju svoje baterije. Kad se baterije isprazne, a vladar ne dobije nove od svojih građana, ne može više vladati. U svakom slučaju, građani trebaju dobro razmisliti prije odluke hoće li ili neće svom vladaru dati nove baterije. To su dva načina kako može izgledati suživot između građana i vladara. Za obje forme može se naći mnoštvo primjera. Prva mogućnost, diktatura, u kojoj građani jedva da imaju neka prava, bila je prisutna u Europi do kraja 18. stoljeća. Tek su tada ljudi počeli shvaćati nepravednosti tog sustava. Potom se unutarkojoj svaki čovjek ima prava, a samim tim i malo moći. Svi zajedno odlučuju tko će biti vladar kojem na određeno vrijeme daju svoju moć, da bi on mogao početi provoditi vladine programe. Ipak, vladar to može samo ako je stanovništvo suglasno s tim. On ne može početi neki program koji ograničava ili oduzima prava stanovništvu. To sebi možemo predstaviti na slijedeći način. Svaki građanin ima jednu bateriju. Svi zajedno pronađu nekog od vladara kojem daju veliki daljinski upravljač. A tom daljinskom upravljaču potrebno je mnogo baterija da bi mogao funkcionirati. Zbog toga građani vladaru posuđuju svoje baterije. Dakle, vladar može koristiti daljinski upravljač samo onoliko dugo koliko mu građani posuđuju svoje baterije. Kad se baterije isprazne, a vladar ne dobije nove od svojih građana, ne može više vladati. U svakom slučaju, građani trebaju dobro razmisliti prije odluke hoće li ili neće svom vladaru dati nove baterije. To su dva načina kako može izgledati suživot između građana i vladara. Za obje forme može se naći mnoštvo primjera. Prva mogućnost, diktatura, u kojoj građani jedva da imaju neka prava, bila je prisutna u Europi do kraja 18. stoljeća. Tek su tada ljudi počeli shvaćati nepravednosti tog sustava. Potom se unutarEurope proširila druga mogućnost, demokracija - s baterijama - iako je ona sama stara već 2000 godina. U 20. stoljeću ona se počela primjenjivati u sve više zemalja diljem svijeta. Međutim, praksa je pokazala da idealna forma demokracije ne postoji. Demokracija je nešto što je izraslo tijekom povijesti i to je za svaku zajednicu zadatak koji se nikada ne završava.

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar