| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

EKOLOŠKO DRUŠTVO PAN

Državni ured za zaštitu prirode i okoliša objavio je 1998. godine Izvještaj o stanju u okolišu RH iz kojeg izdvajamo neke podatke: u Hrvatskoj godišnje nastaje 9 milijuna tona otpada odnosno 2 tone po stanovniku, a procjenjuje se da će ta količina po stanovniku rasti po stopi od 2% godišnje. Od ukupne količine otpada 13% (1 200 000 tona) čini komunalni otpad tj. otpad koji dolazi iz kućanstava. Prema tim podacima, svaki stanovnik RH godišnje proizvede 270 kg otpada upravo u svom kućanstvu. Od te količine organizirano se skuplja 63%, dok čak 37% završava na divljim deponijima.

Na primjereni način se ne zbrinjava gotovo ništa - tek 7 od 600 odlagališta imaju radnu dozvolu, što znači da sva ostala odlagališta predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolišu.
| Ekološka razmišljanja na drugi način |
| Demokracija je... |
| Međunarodni Dan zaštite močvara |
| PCAP International |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| CRS Karlovac |
| Odbor za ljudska prava Karlovac |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Lasinja |
| Valentinovo - Dan zaljubljenih |
| Ženska grupa KORAK |
| Centar za socijalnu skrb Karlovac |
| Udruga CRTA |
| Narkomanija |
| Udruga ISTINA - Slunj |
| ICMC - NHS |
| Udruga DOMAĆI |
| Ženska grupa Vojnić |
Karlovac, grad sa 60 000 stanovnika, ulazi u taj prosjek proizvodnje otpada. Postojeće odlagalište otpada na Ilovcu ne odgovara propisima, dok izgradnja novog odlagališta, koje bi imalo radnu dozvolu, još nije riješena. Odvojeno prikupljanje otpada u Karlovcu je minimalno. Sve evidentniji je i problem divljih deponija na području grada Karlovca, što uočavamo iz poziva zaprimljenih na zeleni telefon. Također radeći analizu prijava na zeleni telefon, uočili smo da se polovica poziva upravo i odnosi na problem otpada. Iz navedenih podataka vidljivo je da je problem otpada velik i da je potrebno poduzeti neke korake u vezi toga. U skladu s tim, Ekološko društvo Pan krajem studenog je pokrenulo kampanju pod nazivom Gdje se koje smeće meće. Kampanji je cilj s jedne strane senzibilizirati građane da minimaliziraju stvaranje otpada u domaćinstvu, tako da kupuju proizvode s minimalnom ili povratnom ambalažom. Kao konzument i kupac, običan građanin svakog dana odlučuje koji će dio otpada završiti u prirodi, a koji se može korisno vratiti u ''promet''. S druge strane cilj kampanje je stvaranje racionalnog i održivog odnosa prema otpadu u gradu Karlovcu i upoznavanje sa važnošću odvajanja otpada kako bi se stvorila kultura odvajanja otpada u domaćinstvima. Očekivanja projekta su da bi u prvih 6 mjeseci od 20% do 25% građana odvajalo otpad i odlagali ga u predviđene kontejnere. Veliki problem nedostatka kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada je riješeno u dogovoru s ''Čistoćom '', komunalnim poduzećem iz Karlovca; njihovo obećanje je da će se postaviti više tz. zelenih otoka, odnosno kontejnera za odvojeno prikupljanje stakla, papira i PET ambalaže. Da bi kampanja bila što uspješnija, Eko Pan je tiskao letke sa uputama kako manje stvarati otpad u kućanstvu i gdje koji treba odlagati. U samo provođenje projekta su uključeni volonteri Ekološkog društva Pan. Provedbu projekta su izvršili 10 volontera (6-oro za predavanja po školama, a 4-oro za organizaciju sastanaka s mjesnim odborima i ugostiteljskim obrtima/firmama.) Ugostiteljski obrti su važni zbog velike količine staklene ambalaže koju mjesečno naprave, a mjesni odbori da se preko njih kvalitetnije informiraju i uključe građani Karlovca o projektu. Također, Eko Pan je držao predavanja po srednjim školama i mjesnim odborima, želeći što veći broj građana upoznati s pravilnim načinima odlaganja otpada. Kampanja završava krajem siječnja 2003. godine, javnom prezentacijom projekta na glavnom gradskom trgu Matije Gubec, gdje će nas građani moći dobiti sva objašnjenja oko pravilnog odlaganja otpada. Uspješnost ovoga projekta će se mjeriti prema količini otpada koji će se skupiti u određenom vremenu. Ovo praćenje će vršiti "Čistoća" unutar svoje dužnosti prikupljanja tog otpada. Sve pritužbe građana na projekt primati će se na zeleni telefon pri ekološkom društvu Pan. U 2003. godini Eko Pan nastavlja s projektima vezanim uz informiranje o bio otpadu iz domaćinstava i s tim načini kompostiranja; zatim postavljanje kontejnera za staro ulje, stare lijekove itd. Zeleni telefon Karlovačke županije pokrenut je u rujnu 1999. god., u sklopu projekta Mreža zelenih telefona Hrvatske (financijeri: AED 1999.g., Ured za udruge vlade RH 2001. i 2002.g.). Mrežu zelenih telefona sačinjava 8 udruga: Zelena akcija Zagreb, Zelena Istra Pula, Žmergo Opatija, Kap života Gospić, Sunce Split, Franjo Koščec Varaždin, Nobilis Čakovec, Zeleni Osijek Osijek i Eko Pan Karlovac. Cilj Zelenog telefona je povećati participaciju građana u rješavanju problema svoga okoliša, po principu da građani prijavljuju na zelenitelefon problem koji uoče u okolišu. Od rujna 1999. god do lipnja 2002. na Zeleni telefon Eko Pana je prijavljeno preko 650 slučaja; postotak riješenosti problema je oko 55%. U 2001. Eko Pan je sa članovima Mreže zelenih telefona Hrvatske radio na projektu Zajedno za okoliš regije. Zaključak sa godišnjeg sastanka Mreže zelenih telefona Hrvatske da je većina problema prijavljenih na Zeleni telefon vezana uz otpad. Cilj projekta Zajedno za okoliš regije je bio napraviti analizu slučajeva vezanih uz otpad prijavljenih na Zeleni telefon. Publikacija je predstavljena u rujnu 2001. u Zagrebu pod nazivom Otpad-prioritet zaštite okoliša. U rujnu 2002. godine Eko Pan je izabran za voditelja Mreže zelenih telefona. Radno vrijeme Zelenog telefona je svakim radnim danom od 9 do 13 sati.

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar